Liberté, Égalité, Fraternité

SBF2

Početna stranica > Intervju-Portret > Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH: “Riznica našeg naroda u (...)

Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH: “Riznica našeg naroda u ničijim rukama”

srijeda 6 april 2016, Zdenka Brajkovic   Partagez sur FacebookTwittez cette information

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine je vjerovatno jedina nacionalna galerija u svijetu čiji predznak u stvarnosti ne postoji. Jer sticajem nesretnih, tragičnih prilika i Dejtonskog sporazuma, ova galerija se našla u društvu ostalih sedam bh. kulturnih institucija, koje su po svemu državne, a ustvari su ničije. Sa posljednjim martovskim snijegom, galerija je proslavila 70 godina svog postojanja. Starija od bilo koje države u kojoj je nastala, zahvaljujući entuzijazmu i stručnosti kulturnih radnika, godišnjica je proslavljena dostojanstveno i s bogatim programom. Razgovor sa direktorom Umjetničke galerije BiH, Strajom Krsmanovićem.

Dok razgovaramo u lijepom, ali skromnom uredu, na čijem zidu stoji i Strajina ratna fotografija, koju je zabilježio Milomir Kovačević Strašni, hroničar grada Sarajeva, čuje se žamor djece po hodnicima. Čitavi razredi su došli da posjete najnoviju izložbu Strašnog “Djeca u ratu”. Strajo Krsmanović nam objašnjava da je galerija sretna što je ovogodišnja Šestoaprilska nagrada pripala upravo Strašnom, a čija dodjela će biti upriličena u zgradi Vijećnice. Već tri godine Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine podnosi ovu kandidaturu.

“Sa Strašnim imamo odličnu saradnju i njegove izložbe su uvijek veliki događaj u našem gradu”, ističe Strajo Krsmanović koji je prije rata uređivao dramski program na TV BiH. Cijeli rat je proveo u Sarajevu, i kaže, nikad nije zažalio. “Život nije bio u mojim rukama, ali na meni je bilo da sačuvam obraz. Žalim za činjenicom da danas ne možemo organizovati naš život”. Poslije rata, Strajo Krsmanović je bio je poslanik u Parlamentu Federacije BiH, savjetnik u Vijeću ministara, te punih 6 godina direktor Kolegijuma Artistikuma.

BH Info - Kako preživljava Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine?

Strajo Krsmanović : Ova respektibilna kulturna i naučno-obrazovna a pravno-administrativno nepostojeća institucija ima dinamičnu aktivnost i preživljava. Istovremeno, živi punim životom. Pored stalne muzejske djelatnosti, organizuje izložbe, a sa samo 12 zaposlenih i nekoliko dobrovoljaca. Naime, prije tri godine sam preuzeo ovu dužnost, a to je najljepše što mi se moglo desiti. Situacija je bila teška i neizvjesna. Morali smo reducirati broj zaposlenih sa 18 na 12 a ljudi su radili bez plata. Znači, prvo smo morali napraviti plan sanacije, racionalizirati potrošnju, počeli naplatu ulaznica, kataloga, te ambiciozno pristupili učescima na konkursima. Uspjeli smo izmiriti zaostatke i evo tri godine pokrivamo plate i ostale troškove. Naravno, budućnost je i dalje neizvjesna. Ali mi moramo raditi i ne možemo čekati. Treba reći, između ostalog, da sponzori ovdje nisu oslobođeni poreskih obaveza kao u ostalim evropskim gradovima, te nemaju interesa da ulažu.

BH Info : Koje su to istaknute aktivnosti galerije u proteklom i narednom periodu?

Strajo Krsmanović: Pa i pored teškoća, imamo odličnu saradnju na primjer sa Ambasadom Republike Italije. U okviru obilježavanja 20. godišnjice Dejtonskog sporazuma, organizovana je izložba Farnesina, najznačajnija izložba italijanske savremene umjetnosti i koju je lično otvorio italijanski ambasador u BIH. U pripremi imamo nekoliko važnih izložbi, kao na primjer retrospektivnu izložbu Franje Likara, koji živi u Austriji, čime će se obilježiti njegov 90. rođendan, zatim izložbu Jagode Buić, koja je izlagala prije pet godina prvi put u Sarajevu u Kolegijumu artistikumu. Organizovaćemo i izložbu « Oprostorena intima « Ferdinanda Hodlera i to je jedna vrlo interesantna priča, vezana uz ovog značajnog švajcarskog umjetnika s kraja 19. i početka 20 stoljeća. Zahvaljujući njemu, imamo Švajcarsku galeriju, naime Švajcarci su renovirali jedan dio galerije, u znak sjećanja na njihovog umjetnika, a čija su djela čudnom sudbinom završila u Mostaru. Naime, izvjesni Cisić, Mostarac, ranjen je u Prvom svjetskom ratu i liječio se u Švajcarskoj, gdje ga je njegovala žena, koja je bila Hodlerov model, a kojoj je on ostavio svojih 120 djela. Cisić se u nju zaljubio i oni su završili život u Mostaru. Tako su Hodlerova djela stigla kod nas. Značajno je i to da je zbirka sačuvana zahvaljujući bivšem direktoru galerije Vefiku Hadžismajloviću, koji je u naš depo uselio izbjeglice. Tako su se spasile izbjeglice, a izbjeglice su spasile zbirku.

BH Info : Znači li to da je cjelokupna zbirka galerije sačuvana tokom rata ?

Strajo Krsmanović: Početkom rata nestalo je pedesetak značajnih djela: 46 ikona, 2 remek-djela Ferdinanda Hodlera i iluminirani arapski rukopisi. Godine 1993. je konstatovano stanje i Interpol je obaviješten o tome i za tim djelima se još traga.

BH Info: Kakva je perspektiva galerije u budućnosti?

Strajo Krsmanovic: Dokumenat izvješen na zidu galerije je Osnivački akt iz 1946. godine potpisan od Rodoljuba Čolakovića, tadašnjeg predsjednika Vlade i od tadašnjeg ministra za kulturu i prosvetu Cvijetina Mijatovića i u njemu se jasno vidi kome galerija pripada. Ona je državna institucija, tačno se zna ko je osnivač, ko njome upravlja. Sudbina Umjetničke Galerije BiH zavisi od političkog rješenja i ostalih sedam institucija koje moraju biti na državnom nivou. Lakše je doći do finansijskih sredstava nego do statusa. To će potrajati, ali mi nemamo pravo da čekamo da nam drugi kroje sudbinu. Ova galerija je vlasništvo naroda, to je njeno nacionalno blago. Zato je za nas važno pored međunarodne saradnje, koju smo imali sa mnogim evropskim gradovima, da je galerija gostovala u Bosni i Hercegovini, od Bihaća, Livna, Brčkog, Goražda, Trebinja... svugdje na prostoru BiH.

BH Info : Možete li nam predstaviti opus Umjetničke galerije BiH i šta biste izdvojili kao njeno najvrednije djelo?

Strajo Krsmanovic: Galerija posjeduje 6 500 umjetničkih djela, skupila je sve relevantno blago i najbogatija je riznica u BiH. Kao najvrednije djelo istakao bih « Visoravan u cvatu » Gabrijela Jurkića.


Tekst / Foto: Zdenka Brajkovic

Vaša poruka ili komentar?

pre-moderation

Ovaj forum je vlasništvo urednika: vaš prijedlog će biti postavljen tek nakon što je ovjeren od strane administratora.

Ko ste? (optionnel)
Votre message
  • Ce formulaire accepte les raccourcis SPIP [->url] {{gras}} {italique} <quote> <code> et le code HTML <q> <del> <ins>. Pour créer des paragraphes, laissez simplement des lignes vides.

Ažurirano 27/03/2017 Newsletter Français