Proširenje | EU strategija za Zapadni Balkan zasnovana na zaslugama

Vrata Evropske Unije otvorena su za Zapadni Balkan, naglasio je Johannes Hahn, Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, ali ulazak u Evropsku Uniju zahtijeva kredibilne napore i reforme, posebno na jačanju vladavine prava.

Novom strategijom, Evropska komisija doista je jasno potvrdila evropsku budućnost regiona ali je i jasno naznačila prioritete i oblasti saradnje te reformske izazove s kojima se mora suočiti Zapadni Balkan. Napredak je dakle proces zasnovan na zaslugama i konkretnim rezultatima svake zemlje.

Fokus na uvjerljive reforme i pomirenje

Šest vodećih inicijativa nove EU strategije usmjerene su na konkretne oblasti od zajedničkog interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, socio-ekonomski razvoj, transport i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i dobrosusjedske odnose.

Konkretno, EU očekuje napredak po pitanju proširenja Energetske unije na Zapadni Balkan, snižavanje cijena roaminga i uvođenje širokopojasnih usluga u regionu. Po pitanju reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i reforme javne uprave, neophodno je postići stvarne rezultate i ozbiljno poboljšati funkcionisanje demokratskih institucija. Ekonomske reforme moraju se snažno provoditi kako bi se riješile strukturne slabosti, niska konkurentnost i visoka stopa nezaposlenosti. Sve zemlje moraju nedvosmisleno, kako riječima, tako i djelima, prevazići nasljeđe prošlosti, postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja, posebno graničnih sporova, mnogo prije pristupanja Evropskoj uniji. Potreban je sveobuhvatan, pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova kako bi došlo do napretka na njihovim evropskim putevima.

Ove vodeće inicijative Konkretne aktivnosti u ovim oblastima predviđene su od 2018. do 2020. godine.

“Ulaganje u stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana znači ulaganje u sigurnost i budućnost naše Unije. Iako za vrijeme ovog mandata neće biti novog proširenja, Evropska komisija je danas postavila plan evropskog puta za Zapadni Balkan. Sa snažnom političkom voljom, stvarnim i održivim reformama i definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, zemlje Zapadnog Balkana mogu ostvariti napredak na svom evropskom putu. Da li će to biti postignuto u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama. Evropska komisija će biti rigorozna, ali i pravična. Krajem ovog mjeseca posjetiću sve zemlje Zapadnog Balkana s jasnom porukom: nastavite sa reformama, a mi ćemo nastaviti da podržavamo vašu evropsku budućnost”, istakao je predsjednik Evropske komisije, Jean-Claude Juncker.

EU je već najvažniji donator i investitor u regionu, kao i politički partner Zapadnog Balkana. EU je također najveći trgovinski partner Zapadnog Balkana s ukupnom godišnjom trgovinskom razmjenom od 43 milijarde eura (2016.). Za postizanje reformi, Evropska komisija je predložila postepeno povećanje finansiranja iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) do 2020. godine, u mjeri u kojoj to dopušta preraspodjela unutar postojećeg paketa. Samo je u 2018. godini predviđeno 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za Zapadni Balkan, pored skoro 9 milijardi eura od za period od 2007.-2017.